PETAR HRANUELLI, rođen u Supetru (27.12.1975.), a do 1994. godine
živi u Postirama na otoku Braču. Izlaže od 1994. godine na 42
samostalnih i 84 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je
nekoliko nagrada i priznanja. O njegovom umjetničkom radu pisali su
istaknuti likovni kritičari: Nikola Albaneže, Nikolina Mahović,
Stanko Špoljarić, Rašeljka Bilić, Romina Peritz,
Davorin Vujičić, Draženka Jalšić Ernečić , Snježana
Kauzlarić, Romana Tekić, Kristina Tamara Franić,... Djela mu se
nalaze u javnim i privatnim zbirkama ( Hrvatska, Slovenija, Njemačka,
Nizozemska, Italija, Austrija, Srbija, Turska, Engleska,
Španjolska, Kalifornija, Čile,... ) Član je HDLU-a Zagreb od
2006. godine. Živi i stvara u Zagrebu i Rasoji.
PETAR HRANUELLI, born in Supetar on the island of Brač, Croatia
(27th Dec 1975), Petar Hranuelli remains on his island of birth
(Postire, Brač, Croatia) until 1994. Since that year the author
organises and takes part in 42 individual exhibitions and 84
collective ones, regional as well as international. For his artistic
work he was already awarded several awards and gained many
acknowledgements. Renown art-critics wrote about his artistic work and
opus as Nikola Albaneže, Nikolina Mahović, Stanko Špoljarić,
Rašeljka Bilić, Romina Peritz, Davorin Vujičić, Draženka
Jalšić Ernečić , Snježana Kauzlarić, Romana Tekić,
Kristina Tamara Franić, and others. His complete work can be found in
public institutions and spaces, as well as in private collections
(Croatia, Slovenia, Germany, the Nedtherlands, Italy, Austria, Serbia,
Turkey, Great Britain, Spain, the U.S., Chili, and many more). Petar
Hranuelli is an active member of the Croatian Association of Artists
(HDLU, Zagreb - http://www.hdlu.hr/eng/) since 2006. He lives and
works in Zagreb and Rasoja, Croatia
"Život Venere"
Petar
Hranuelli godinama u svojim skulpturama razrađuje temu Venera koje su
s vremenom postale i njegov zaštitini znak. Klešući ih
u mramoru, ili svom omiljenom materijalu bračkom kamenu, razrađivao
ih je u najrazličitijim varijacijama, uvijek naglašavajući
njihove zaobljene, senzualne oblike. Više ili manje
apstrahirajući formu, Hranuelli je u ciklusom Venera dao hommage
svojoj nepresušnoj inspiraciji - Willendorfkoj Veneri, ali i
nekim umjetnicima poput Constantina Brancusija čije je djelo čvrsta
točka uporišta svih njegovih skulptura bilo da se radi o
Venerama, Anđelima, Katedralama...
Kao i čuvena prethistorijska
Venera tako i ona koju kleše Hranuelli ima u sebi nešto
iskonsko što ju čini privlačnom. Savršena na neki
način u svom svojem nesavršenstvu, Hranuellijeva Venera je u
jednom trenutku počela živjeti nekim svojim životom - od statične,
zatvorene mase, postupno se oslobođala i iskoračila svojim volumenom
i pokretom u prostor. A kad se činilo da je temu Venera do kraja
iscrpio, Hranuelli je zaokrenuo smjer pristupivši joj s dozom
humora, poigravajući se s njom i ironizirajući svaku mogućnost da
sebe i ono što radi predstavi na pretenciozan način. Venera u
Hranuellijevoj novoj interpretaciji postaje lik u vlastitom
univerzumu. Ona se vozi na romobilu i motoru te postaje dio priče
koja se tek treba ispričati.
Romina Peritz
Galerija Buljat, 2. - 11. studeni 2013.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Male forme koje obrađuje Petar Hranuelli sinonim su za
finoću, duhovitost, svježinu i dopadljivost. on je još jedan
izdanak bračke klesarske škole koji uistinu znalački pristupa
raznim vrstama kamena. Često poseže za stilizacijama ženskog akta,
a osobito zanimljivo kombinira mramor i granit.
Davorin Vujčić
GLIPTOTEKA , Zagreb 2011.
"Skulptura u kamenu od 1991-2011."
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Revni klesar i nevjerne Venere
Kako prići
figurinama Petra Hranuellija, kako što potpunije doživjeti te
ženske aktove, konvencionalno nazvane Venerama?
Osim na
uobičajeno kretanje oko objekta, kretanje koje stvara oblike u
vizuelnom iskustvu, pozvani smo također da ih okrećemo na dlanu. Da
pored promatrača budemo i mjeritelji obujma i njegovatelji
površina. Osijetljivim jagodicama prstiju i toplim dlanom
obgrljujemo tijela koja uzvraćaju svojom prilagodljivošću i
podatnošću. Uzajamno se epiderme tkiva i kamena uvjetuju
svojstvenom im taktilnošću. Tako su ti stari oblici-stari po
iskonskom prisustvu u čovjekovu stvaralaštvu-uvijek novi ako
ih neprestano obogaćuju novi pogledi i dodiri.
Doista,
koliko aktova toliko raznovrsnih položaja. Bez ikakve shematičnosti
i bez krute egzaktnosti, a samo s osjetilnom gipkošću skromnih
plastika u kojima jepomirena suprotstavljenost elementarnog materijala
i osmišljenost oblikovanja, Petar stvara tijela osobitih mjera
i proporcija. Simetrija je tu izlišna, ali unatoč slobodnom
rasporedu masa ili ponekoj snažnijoj torziji, ova torza ipak ne
prkose prirodi. Njihova lakoća volumena rezultat je naročita spoja
organskih i ujedno apstraktnih formi. U formalnom pogledu te ženske
korpuse možemo shvatiti kao sjecišta tokova, kao njihovo
nabreklo čvorište, odnosno kao ishodišnu točku
daljnjeg razvijanja tih silnica.
Hranuellijeve Venere, te
skulpture dlana ( poneka i momačke podlaktice ili djevojačkog krila
), vesele i pune snage, vedre poput jutarnjeg svjetla, životne su i
bremenite-pružaju nam se privlačeći namjernika, otvaruju svoju
intimu u snažnom plodonosnom ritmu. Ne preostaje nam nego popratiti,
likovno pročitati,tu potpunu integraciju njihovih tijela u prostoru
osvojenom rastom,stasom i dinamičkimokretom. Oblik je svakako
podčinjen materijalu ( tek ponegdje uočavamo suzdržano naneseni
pigment ) do stupnja da govorimo o prirodnosti oblika-oblutka; kao da
ih je oformila abrazivnost prirodnih sila. Nešto izražajnija
prisutnost djelovanja ruke nalazi se na jednoliko i oporo
ornamentiranim površinama.
Stilizacijom statue
poprimaju karakter simbola,kao da zadobivaju ponešto od
božanskih prerogativa. Njihove tipske značajke neizbježno ih
povezuju s prethistorijskim Venerama, s magijskim figurama plodnosti.
"Sva je u jednoj loptastoj okruglini" - reći će pisac za
Willendorfsku Veneru koja je svojom veličinom ( 11 cm) i
kompaktnošću drevna sestra malih Hranuellijevih Venera; tek su
ove potonje usvojile i nesputani plesni pokret juvenilne napetosti.
Nikola Albaneže
2005. Galerija Arho, Zagreb
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Skulpture raširenog dlana
Anđeli, meleki,
leptirice, namiguše, krilate majke, žene, ljepotice,
ljubavnice i nevjernice, putene magijske figurice plodnosti i obilja
iz pradavne prošlosti, oblikovane u kamenu plemenite strukture,
kipara Petra Hranuellija zaokupljaju na više razina i načina.
Hranuelli, prije svega, kao kipar zaokupljen je ljepotom oblika,
putenošću i podatnošću materijala i materije. S druge
strane uživa u negiranju tvrdoće kamena, spoznaji i duhovnosti
nevelikih ženskih figurica koje ispunjavaju rašireni dlan i
pozivaju nas na dijalog s kamenom, kao što nas i sam Hranuelli
poziva da zajedno s njim putujemo njegovim kiparskim iskustvom. Poziva
nas da osjetimo težinu i dodir obrađenog hladnog kamena, držimo ga
u raširenim dlanovima, dodirujemo sjajne i napete zatvorene
površine koje osjetljivim jagodicama prstiju pružaju
zadovoljstvo i uživanje pri dodirima kamene površine,
uranjanje u dubinu intuitivnog i emocionalnog svijeta spoznaje.
Prije svega, studije su to nagih ženskih tijela, male kamene
plastike u kojima Petar Hranuelli u kamenu oblikuje figuru, zaustavlja
pokret i iskorak u prostor. Stilizirani ženski akt kao vječna
kiparska tema i inspiracija Hranuelliju je istovremeno izazov i
izgovor. Izazov oblikovanja jasnih, zatvorenih kiparskih oblika u
kojima se smjenjuju fina stilizacija apstrahirajućih formi svedenih
na razinu arhetipa, prastari antropomorfni simboli i suvremena
duhovitost namjeno zaustavljenog netipičnog i nespretnog pokreta u
trenutku u kojem igra oblicima i volumenima zaigranog umjetnika čine
sretnim i zabavljaju ga. Zaobljene i senzualne, pune i debele, oble i
putene, bujnih bokova i velikih grudi, prignute i propete,
zaustavljene u koraku, pokretu ili plesu, sa krilima umjesto glave i
lica, vesele i vedre, pune snage i života, Hranuellijeve su
namiguše njegovi mali anđeli s dlana koji poput riječnih
oblutaka nose svoje zapise pisane u kamenu, ispunjene
poštovanjem umjetnika prema materijalu. Proces klesanja,
brušenja i poliranja svojih malih bokatih golih teta Petar
Hranuelli pretvorio je u igru umjetnika koja je istovremeno i ritual,
pradavni sveti čin u kojem iz kamena oslobađa mistična mala bića
koja su u njemu bila zarobljena sve do susreta s rukom kipara. U tom
trenutku Hranuelli se igra stvoritelja, no istovremeno ostaje
bogobojazno biće puno strahopoštovanja prema energiji zemlje
zatočenoj u srcu kamena.
Istovremeno, Hranuellijeve male
kiparske forme izgovor su za krajnje osobne, intimne razgovore između
umjetnika i materijala, jer kamen Petru Hranuelliju nije samo
slučajno odabrana materija u kojoj ostvaruje vlastitu ideju.
Hranuelli oblikuje u bračkom kamenu, najfinijem crnom granitu i
bijelom bračkom mramoru, u plemenitom mramoru iz Carrare traži
nježno sive niti vodilje i žile u kojima pronalazi otkucaje bila,
kojeg isto tako pronalazi u slučajno nađenom kamenju sa velebitskih
gora i ličkih gudura, gustom velebitskom vapnencu smeđesive boje
prošaranom bjeličastim i crvenkastim žilicama ili ličkom
kamenu sivcu, ali i u litotamnijskom vapnencu litavcu iz kamenoloma
Bizek sa obližnje Medvednice. Kiparski majstor Petar Hranuelli u
kamenu traži dušu, osluškuje duh i dušu kamena
te vodi nijeme i duge razgovore u kojima kamen progovara praiskonskim
jezikom Majke Zemlje, najstarijim jezikom stvaranja i oblikovanja,
jezikom kojim su u pradavna vremena govorili stari bogovi i demijurzi.
Hranuelli je nadasve uspješno oslobodio oblik zarobljen i
utopljen u kamen, pri čemu parafraziranje Aristotela nije bogohulno
pretjerivanje, zato što je Hranuelli doista, uzastopnim
udarcima u površinu kamena, čas snažnim i jakim, a potom
opreznim, mekim i laganim, oslobodio svoje male krilate bucke
odstranivši suvišnu vanjsku kamenu oblogu. Klesanjem
kamena, odlamanjem i oduzimanjem ostvario je volumen i prostor koji su
u svom prožimanju i sažimanju na površinu izvukli davno
zarobljene oblike, što samom procesu stvaranja daje vid
obrednog plesa s kamenom, igru oslobađanja oblika, pokreta i priča
zatočenih u samo srce kamena. Figurice Petra Hranuellija mogu se
osjetiti, odvagati, odmjeriti i pročitati dodirom ruke, a svakim
pomakom motrišta mijenjaju nebrojeno mnogo kompozicija i
pokreta. Ovisno o kutu gledanja figurice osvajaju nevelik prostor oko
sebe i igraju vilinsku igru zavođenja.
Kiparska
duša Petra Hranuellija je stara. Drevna i puna mudrosti i
poštovanja prema materijalu i materiji. Umijeću i znanju.
Obliku i ideji preuzetoj iz nasljeđa predaka što su na samom
početku stvaranja antropomorfnih oblika zaustavljali vrijeme i
pokret. Strpljivošću prvih srednjeeuropskih hominida i
paleolitskih umjetnika Hranuelli u šamanskom ritualu lomljenja,
brušenja i poliranja kamene površine oslobađa figurice
svjetlosti pune snage i života što prkose novim tehnologijama
i brzim rješenjima. U nesvjesnom mehanizmu preživljavanja
Hranuelli poseže za kamenom, živom materijom koja progovara,
sluša i poput Duha svetog govori svim jezicima svijeta,
najstarijim jezikom Majke Zemlje, titrajima i zračenjima atoma i
subatoma što umjetnika čine prvim do demijurga, izvlače na
površinu i spašavaju ga od utapanja u osrednjosti,
dosjetkama, umjetnosti trenutka i destrukcije, čineći ga tako
umjetnikom svijetle strane stvaranja dobre (i vječne) umjetnosti.
Petar Hranuelli još uvijek traga za kamenom mudrosti,
oslobađa tragove života zarobljene u kamenu, njegov duh i
dušu, individualnost i besmrtnost, naglašava važnost
misterija stvaranja, oblikovanja i nastajanja, vezu između zemlje i
neba, materije i duha, što u sinergiji stvaranja kamenu
udišu misterij života.
Draženka
Jalšić Ernečić, Koprivnica, 03.05.2014.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Svevremenska vitalnost
Duhovita nota u
ostvarenjima Petra Hranuellija prisutna je od početaka njegova
umjetničkog rada. Kako se ne nasmiješiti Veneri na motorinu
ili Anđelu na klupi koji, ponekad, može zasjesti na ljuljačku pa
ispod neke krošnje i osvijetljen mjesečinom razveseljavati
namjernike? A Petrovi su anđeli zapravo prerušene Venere. S
dodatkom malenih krila. Za njihova korpulentna tijela to su tek
krilca, ali kao da bi – lako nam je zamisliti - i bez njih sva
ta ženska bića (premda tobože inkognito prisutna kao Anđeo X)
– tako zaobljena, punašna i meka - mogla poletjeti.
Uostalom, zar ona nisu već i doletjela u mašti koja je u
Petrovim rukama iznašla svoje zahvalno oruđe za utjelovljenje
snova?
Taj dojam fizičke lakoće postaje metafora duševne
lakoće, opuštenog pristupa životu u kojemu se sve što
se prikazuje donosi u svome optimalnom stanju, na vrhuncu životne
moći i jedrine, kako nam je predočen Bik u pokretu čiji uvjerljivi
napon snage nije sapet nikakvim grčem niti naprezanjem. U sasvim
spokojnom i hedonističkom ključu valja pristupiti i Bull Rideru. Kao
iskazu vitalnog obilja zbog čega Hranuellija doživljavam kao
osobitog tvorca isklesanih panegirika i ditiramba čime slavi
veličajnost prirode, radosno slavlje postojanja.
Pa i kada
epiderma njegovih bića – primjerice u Velebitske Venere –
nije napeta, nego izbrazdana poput presjeka geoloških slojeva,
i tada je to tek ornament, nipošto bilo kakvo tragički
intonirano očitovanje čovjekove egzistencije. Dakako, umije se
Hranuelli poigrati i izrazitije reduciranim, odnosno apstraktnijim
formama kao u primjerima Figure I ili Anđela u poletu. Premda su i to
radovi nadasve intrigantnoga koncepta i dojmljive izvedbe,
naglašenije modernistička po svome karakteru, autorova duboka
vokacija uvijek ga iznova odvuče – na sreću i zadovoljstvo
zahvalnih promatrača i uživatelja erotskoga plasticiteta - u smjeru
arkadijske pjesme i beskonačne plodonosnosti.
Nikola
Albaneže,
30.4.2014. Galerija Zilik, Karlovac
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
VENERE !
Da li nam sam naziv skulpture govori o
prirodi radova koje ćemo vidjeti? Da li nam time umjetnik određuje
viđeno ili nam samo daje određene asocijacije?
Zašto
Venera, zašto ne ljubavnica ili naprosto žena?
Sama
skulptura nastaje oblikovanjem volumena. Volumen skulpture
doživljavamo ne samo vizualno već i taktilno. Njegovim oblikovanjem
umjetnik oblikuje i prostor. Glavni i jedini materijal sa kojim Petar
Hranuelli stvara svoje skulpture je kamen, materijal koji ga
neraskidivo veže sa porijeklom. Kao kipar i umjetnik formirao se na
otoku Braču, mjestu bogate kamenoklesarske tradicije i time za njega
odnos prema kamenu ima posebno značenje i čini osobnu prapovijest
kao smisao postojanja.
Tematski se okreće vječnom motivu
žene/Venere. Podrijetlo je teme u tradiciji, ali način njegove
realizacije čini izraz suvremenog. Njegove na prvi pogled
statične kompozicije pažljivim promatranjem i uživljavanjem
otkrivaju struju života i energiju koje traju i ponavljaju se. Same
figure svojim izrazom tijela pokazuju svoja raspoloženja, jer govor
tijela je ovdje primaran. Glave kao neodvojivi vid jedne ljudske, iako
u ovom slučaju stilizirane forme, ovdje ne postoje, umjetniku nisu
primarne. Skulpture su u potpunosti apersonalne, no samim time nisu
nam daleke. Svojom mekoćom boje kao da nas „zovu“ da im
se
približimo, dotaknemo i saznamo što nam nude.
Zaokuplja nas i sama površina kamena sa kojom se umjetnik
poigrava i istovremeno iskorištava njegova strukturalna
svojstva kako bi negirao tvrdoću. Ne postoje pravila, samo umjetnik i
djetlo. Odnos kipara prema kamenu zapravo je posebno poglavlje, on mu
nije samo odabrani materijal nego ponajprije sinonim za spoznaju
kiparstva. Njegove skulpture su istkane kako od tvarnih tako i od
materijalno neopipljivih elemenata praznina i sjena, koje im daju
naročitu izražajnost, dinamiku i metaforičnost. Umjetnik nije
išao u megalomaniju, on ostaje u svom mjerilu, u kojem se u
krajnjoj liniji i osjeća najugodnije.
Ono što je
svojstveno Hranuellijevim radovima je čistoća i jasnost. On ne teži
filozofijama i metafizičkom doživljaju svojih skulptura. On traži i
teži onom primarnom i možda najprihvatljivijem doživljaju
jednostavnosti. Ponekad je upravo to najteže postići. U tome se
nalazi puna ljepota njegovih radova. Petar Hranuelli kao mladi
umjetnik svoja nam razmišljanja uspijeva prenijeti na topao i
profinjen način čime dokazuje da je uspio dočarati samu svoju
prirodu.
Nikolina Mahović
„Venere“
GALERIJA PRICA, 2008.
SAMOBOR
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Javni radovi, nagrade i pohvale
2016. skulptura "Venera s jabukom", visina cca 130cm, drvo,
Silandro, Italija
2016. skulptura „Ptica“ visina cca
170 cm – lički kamen, Lovinac
2015. Hostel Sv.Rok,(slika),
Sv.Rok
2015. Park skulptura, Schloß Albeck, Sirnitz,
Austrija
2015. Muzej anđela, Schloß Albeck, Sirnitz,
Austrija
2015. Zlatna kiša, vrt skulptura Palmižana, Zbirka Meneghello
2015. Anđeo na klupi, vrt skulptura Palmižana, Zbirka Meneghello
2014. fundus Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda, Slavonski
Brod
2014. fundus DOMA za djecu ZILIK, Karlovac
2013. fundus
ZAKLADE OTOKA BRAČA, Supetar
2010. Nagrada za sudjelovanje na
IV.MEĐUNARODNOM SIMPOZIJU UMJETNIKA (zlatna plaketa), Antalya -
Turska
2010. fundus galerije ZVONIMIR, Zagreb
2009. SPOMEN
OBILJEŽJE, javna skulptura, Sekulići, Lovinac
2008. VENERA,
javna skulptura, Park Kolakovac, Gospić
2008. fundus galerije
Prica, Samobor
2007. Otkupna nagrada VENERE U MEDU, Gradski ured
za poljoprivredu i šumarstvo, Zagreb
2005. fundus DOMA
SV.JOSIP, Zagreb
2003. fundus galerije RAZVID,
Zaprešić
1994. POHVALA, Klesarske škole
Pučišća
1992. KLESARSKO STVARALAŠTVO, Mali
Lošinj
2016. "Motiv s plaže", galerija Dalmacijaland, Jelsa
2015.
“GOLDEN RAIN” , Posjed Meneghello, Palmižana
2015.
„Cvjetni Cvjetni“, skulpture u prostoru , Centar Cvjetni,
Zagreb
2014. "Dva Petra", Galerija SKUC, Pula, ( P. Dolić &
P. Hranuelli )
2014. „Prilike iz Like“, Dom kulture,
Lovinac, ( P. Dolić & P. Hranuelli )
2014. ETK Galerija,
Ericsson, Zagreb ( M.Stoponja & P.Hranuelli )
2014.
"Skulpture", Galerija Zilik, Karlovac
2013. "Život Venere",
Galerija Buljat, Zagreb
2013. Centar Cvjetni, Zagreb
2012.
Posjed Meneghello, Palmižana
2011. Galerija Bruketa 2, Rijeka
2011. Muzej grada Skradina, Skradin
2010. Galerija Zvonimir,
Zagreb
2010. Dvorac Milana Prpića ,EasyART, Oroslavje
2009.
Hotel Villa Vilina, Lopud
2009. Galerija Škorpion,
Palmižana
2008. Galerija Idealni Grad, Zagreb
2008.
Galerija Prica, Samobor
2008. On-line izložba – Galerija
Remek-djela
2008. Hotel Pastura, Postira
2008.
Galerija klub Izvor, Supetar
2008. Galerija Citroen, Zagreb
2007. Hotel Dubrovnik, Zagreb
2007. Prokurative, Split
2007. Galerija Cekao, Zagreb
2007. Volksbank, Zagreb
2006.
Bistro Estrada, Zagreb
2005. Galerija Doma sv. Josip, Zagreb
2005. Galerija Arho, Zagreb
2004. Galerija Humanus, Zagreb
2004. Galerija Arho, Zagreb
2004. Caffe bar Galerija,
Dubrovnik
2003. Bunić, Dolić, Hranuelli, Galerija Razvid,
Zaprešić
2003. Knjižnica Vladimir Nazor, Zagreb
2001. Art-Bar Club, Zagreb
2000. Galerija Brač, Postira
1999. Restoran Galerije Sank, Zagreb
1999. Galerija Idealni
grad, Zagreb
1998. Gradska knjižnica Voltino, Zagreb
1998.
Caffe bar B7, Zagreb
1995. Art Centar , Zagreb
1994.
O.Š. V. Nazor, Postira
2016. _IL RITORNO ALLA FIGURAZIONE_ (P.Jazvić, M.Grilić,
S.Šandrek, P.Hranuelli ), Galerija Ex Fornace, Milano
2016. ZmaJurjevo 2016., Centar mladih Ribnjak, Zagreb
2016.
1.PROLJETNI SALON članova HDLUZagreb, Galerija Sunce, Zagreb
2016. Međunarodna izložba minijatura,Galerija akademije likovnih
umjetnosti Sarajevo
2015. SUVREMENA UMJETNOST ( B. Demur, P.
Dolić, M. Dujmović Kondres, N. Ivezić, S. Junaković, P. Hranuelli,
A. Kajfež, T. Kljaković Braić, E. Feller, M. Lah, J. Knifer, M.
Stoponja , J. Stošić, N. Vudrag, J. Vukelić, J. Zanki.),
Centar Cvjetni, Zagreb
2015. 2. Likovna kolonija Velebit,Dom
kulture, Lovinac
2015. Recentna izložba članova HDLU-a,
Galerija HDLU, Zagreb
2015. 18. međunarodna izložba MINIJATURA,
VRŠILNICA, Zaprešić
2014. Božićna izložba,
Zavičajna galerija Crnobori, Banjole
2014. SLOBODA PTICE –
Galerija „trenutak 39“, Zagreb
2014. SKULPTURE (
P.Dolić, P.Hranuelli, V.Staničić, M.Stoponja), Galerija umjetnina
grada Slavonskog Broda, Likovni salon "Vladimir Becić", Slavonski
Brod
2014. SUVREMENA SKULPTURA ( V.Bakić, D.Džamonja, M.Lah,
M.Stoponja, P.Dolić, I.Fijolić, P.Hranuelli, J.Eterović, D.Jurić),
GALERIJA REMEK-DJELA. Zagreb
2013. Međunarodna ,
ARHEOLOŠKI MUZEJ , Antalya (Turska)
2013. "Nova
aktualizacija", galerija VERNISSAGE, Osijek
2013. Recentna
izložba članova HDLU-a, Galerija HDLU, Zagreb
2013. "Pogled
unazad", galerija BRUKETA 2, Rijeka
2013. 16. međunarodna
izložba MINIJATURA, VRŠILNICA, Zaprešić
2012.
Akvareli na skeli, Muzej Matija Skurjeni, Zaprešić
2012.
DODIR ANĐELA, Villa Meneghello, Hvar
2012. Recentna izložba
članova HDLU-a, Galerija HDLU, Zagreb
2012. Galerija Ciraki,
Pož.Art 3, Požega
2012. 15. izložba MINIJATURA,
VRŠILNICA, Zaprešić
2011. 14. Godišnja
izložba ULSZ–a Muzej Matija Skurjeni, Zaprešić
2011. Čudesni krajolik, Villa Meneghello, Hvar
2011. 12. saziv
likovne kolonije "Fulfinum", Galerija "Vjećnica", Omišalj
2011. GLIPTOTEKA , "Skulptura u kamenu od 1991-2011." , Zagreb
2011. Recentna izložba članova HDLU-a, Galerija HDLU, Zagreb
2011. Škola primijenjenih umjetnosti i dizajna "Izidor
Kršnjavi" – pomoc djeci Japana, Zagreb
2011. 14.
izložba MINIJATURA, VRŠILNICA, Zaprešić
2010. 13.
izložba MINIJATURA, VRŠILNICA, Zaprešić
2010. Međunarodna , ARHEOLOŠKI MUZEJ , Antalya
(Turska)
2010. XV. međunarodna likovna kolonija STON,
Galerija Ston, Ston
2010. Recentna izložba članova HDLU-a,
Galerija HDLU, Zagreb
2010. 13. Godišnja izložba
ULSZ–a Muzej Matija Skurjeni, Zaprešić
2009.
Drugo lice Ilice, Galerija Pravi put, Zagreb
2009.
„Vitalnost humanosti“, Visoka poslovna škola
Minerva, Dugopolje
2009. 12. izložba Minijatura, Galerija
Vršilnica, Zaprešić
2009. XIV. međunar. lik.
kolonija STON, Galerija Ston, Ston
2009. Recentna izložba
članova HDLU-a, Galerija HDLU, Zagreb
2009. 12. Godišnja
izložba ULSZ–a Muzej Matija Skurjeni, Zaprešić
2009. Akvareli na skeli, Samoborski muzej, Samobor
2009.
Akvareli na skeli, Muzej Matija Skurjeni, Zaprešić
2008.
11. Godišnja izložba ULSZ – a, Muzej Matija Skurjeni,
Zaprešić
2008. POSAVSKI MUZEJ BREŽICE–
Zaprešićki biennale akvarela 2007, Brežice (
Slovenija)
2008. KULTURNI CENTAR - Zaprešićki
biennale akvarela 2007, Szombathely ( Mađarska)
2008.
Grisia 2008, Rovinj
2008. MUZEJ GRADA TROGIRA –
Zaprešićki biennale akvarela 2007, Trogir
2008. Recentna
izložba članova HDLU-a, Galerija HDLU, Zagreb
2008. Castrum
Vallis 44., Galerija Ulika, Bale
2008. Likovna kolonija VELEBIT,
Muzej Like, Gospić
2008. 11. izložba minijatura,
Vršilnica, Zaprešić
2008. USKRS 2008, Galerija
Vladimir Filakovac, Zagreb
2008. Muzej grada Kaštela
- Zaprešićki biennale akvarela 2007, Kaštel
Lukšić
2007. 10. Godišnja izložba ULSZ-a, Muzej
Matija Skurjeni, Zaprešić
2007. Akvareli na skeli,
Samoborski muzej, Samobor
2007. Zaprešićki biennale
akvarela, Galerija RAZVID, Zaprešić
2007. 10. izložba
minijatura, Vršilnica, Zaprešić
2007. Recentna
izložba članova HDLU-a, Galerija HDLU, Zagreb
2006. Gledam
AIDS, Galerija likovnih umjetnosti, Osijek
2006. Narodni Savez
Njemaca Hrvatske Europski dom, Zagreb
2006. Hrabrost, Galerija
Matice Hrvatske, Zagreb
2006. Gledam AIDS, Galerija Kordić,
Velika Gorica
2006. Gledam AIDS, Dom kulture Kristalna kocka,
Sisak
2006. Recentna izložba članova HDLU-a Galerija HDLU,
Zagreb
2006. Gledam AIDS, Salon Becić, Slavonski Brod
2006.
Kravate, Gradska loža, Zadar
2005. Živjeti s AIDS-om,
Galerija Camera Obscura, Rijeka
2005. Gledam AIDS, XV. Gimnazija,
Zagreb
2005. XL. Ličko anale, Muzej Like, Gospić
2005.
Kravate, Muzej Grada, Vinkovci
2005. Kravate, Galerija Mala,
Zagreb
2005. Kravate, Dubrovačka kuća, Dubrovnik
2005.
Galerija Kristofor Stanković, Zagreb
2005. Maestral, Split
2005. Narodni Savez Njemaca, Zagreb
2004. 3. hrvatski trijenale
akvarela, Galerija Zvonimir, Zagreb
2004. 3 .hrvatski trijenale
akvarela, Galerija Umjetnina, Slavonski Brod
2004. 3. hrvatski
trijenale akvarela, Galerija Vjekoslav Karas, Karlovac
2003.
Galerija Kristofor Stanković, Zagreb
2003. JESEN 02, Sv.Martin
pod Okićem
2002. 3.hrvatski trijenale crteža, Klovićevi dvori,
Zagreb
2002. JESEN 01, Sv.Martin pod Okićem
1997. ERICSSON,
Zagreb
1993. O.Š. V. NAZOR, Postira
2016. Akvarelistička kolonija Sava, 37. saziv, Slavonski Brod
2016. 1. međunarodni simpozij, Silandro, Italija
2016. 3.
Likovna kolonija Velebit, Lovinac
2016. Paunovac, Zagreb
2015. 2. Likovna kolonija Velebit, Lovinac
2015. 5.
međunarodni kiparski simpozij, Schloß Albeck, Sirnitz,
Austrija
2015. Paunovac, Zagreb
2014. 3. Likovna kolonija
HKLD-a, Zagreb
2014. Paunovac, Zagreb
2014. 41. ZIMSKA
LIKOVNA KOLONIJA ZILIK, Karlovac
2013. Paunovac, Zagreb
2013. XIV. Likovna kolonija, Prekrižje. Zagreb
2012.
VII.likovna kolonija, SLAVA RAŠKAJ – Nazorova, Zagreb
2012. XII. Likovna kolonija Alilovci 2012.
2012. Paunovac,
Zagreb
2012. XIII. Likovna kolonija, Prekrižje. Zagreb
2011. XI. Likovna kolonija Alilovci 2011.
2011. Likovna
kolonija "Fulfinum" , Omišalj
2011. Paunovac, Zagreb
2011. Četvrta likovna kolonija, o.š. Nad Lipom,
Zagreb
2010. Sloboština, Zagreb
2010. Treća
likovna kolonija, o.š. Nad Lipom, Zagreb
2010.
Paunovac, Zagreb
2010. Međunarodna kolonija, Anatalya (
Turska)
2010. Zvonimirovi dani 2010., Knin
2010. XV.
Međunarodna likovna kolonija STON, Ston
2010. X. Likovna
kolonija Alilovci 2010.
2009. Druga likovna kolonija –
Osnovna škola NAD LIPOM, Zagreb
2009. Akvareli na
skeli, Zaprešić
2009. XIV. Međunarodna likovna kolonija
STON, Ston
2009. X. Likovna stvaraonica, Prekrižje, Zagreb
2008. Likovna radionica ZAPREŠIĆ 08, Zaprešić
2008. IX. Likovna stvaraonica, Prekrižje
2008. Kačan,
Dolić, Pašalić, Hranuelli, Gospić
2008. ZVONIMIROVI
DANI 2008, Knin
2008. 1. Likovna kolonija Velebit, Lovinac
2008. PAUNOVAC, Zagreb
2007. PREKRIŽJE, Gornje Prekrižje,
Zagreb
2007. ArtiKA, Karlovac
2007. 3. ljetna likovna
radionica MORE, Rab
2007. AKVAREL NA SKELI, Zaprešić
2007. PAUNOVAC, Zagreb
2007. SLAVA RAŠKAJ –
Nazorova, Zagreb
2007. SLOBOŠTINA, Zagreb
2006.
SLOBOŠTINA, Zagreb
2006. SLAVA RAŠKAJ –
Nazorova, Zagreb
2006. KIPARSKA KOLONIJA, „Blažene Marije
Propetog“, Novska
2006. PREKRIŽJE, Gornje Prekrižje,
Zagreb
2005. MAESTRAL, Split
2005. SLOBOŠTINA,
Zagreb
2005. SLAVA RAŠKAJ – Nazorova, Zagreb
2005. PAUNOVAC, Zagreb
2005. PREKRIŽJE, Gornje Prekrižje,
Zagreb
2003. PAUNOVAC, Zagreb
2003.JESEN 03, Sv. Martin pod
Okićem
2002. JESEN 02, Sv.Martin pod Okićem
2001.
JESEN 01, Sv.Martin pod Okićem
PETAR HRANUELLI
atelje: Stenjevečka ulica 1,
10090 Zagreb , Hrvatska
HR 00385 98 9209 448
HR
00385 95 8623 324
http://www.petarhranuelli.com/