PETAR HRANUELLI, rođen u Supetru (27.12.1975.), a do 1994. godine živi u Postirama na otoku Braču. Izlaže od 1994. godine na 42 samostalnih i 84 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja. O njegovom umjetničkom radu pisali su istaknuti likovni kritičari: Nikola Albaneže, Nikolina Mahović, Stanko Špoljarić, Rašeljka Bilić, Romina Peritz, Davorin Vujičić, Draženka Jalšić Ernečić , Snježana Kauzlarić, Romana Tekić, Kristina Tamara Franić,... Djela mu se nalaze u javnim i privatnim zbirkama ( Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Nizozemska, Italija, Austrija, Srbija, Turska, Engleska, Španjolska, Kalifornija, Čile,... ) Član je HDLU-a Zagreb od 2006. godine. Živi i stvara u Zagrebu i Rasoji.



PETAR HRANUELLI, born in Supetar on the island of Brač, Croatia (27th Dec 1975), Petar Hranuelli remains on his island of birth (Postire, Brač, Croatia) until 1994. Since that year the author organises and takes part in 42 individual exhibitions and 84 collective ones, regional as well as international. For his artistic work he was already awarded several awards and gained many acknowledgements. Renown art-critics wrote about his artistic work and opus as Nikola Albaneže, Nikolina Mahović, Stanko Špoljarić, Rašeljka Bilić, Romina Peritz, Davorin Vujičić, Draženka Jalšić Ernečić , Snježana Kauzlarić, Romana Tekić, Kristina Tamara Franić, and others. His complete work can be found in public institutions and spaces, as well as in private collections (Croatia, Slovenia, Germany, the Nedtherlands, Italy, Austria, Serbia, Turkey, Great Britain, Spain, the U.S., Chili, and many more). Petar Hranuelli is an active member of the Croatian Association of Artists (HDLU, Zagreb - http://www.hdlu.hr/eng/) since 2006. He lives and works in Zagreb and Rasoja, Croatia

Osvrt  

"Život Venere"

Petar Hranuelli godinama u svojim skulpturama razrađuje temu Venera koje su s vremenom postale i njegov zaštitini znak. Klešući ih u mramoru, ili svom omiljenom materijalu bračkom kamenu, razrađivao ih je u najrazličitijim varijacijama, uvijek naglašavajući njihove zaobljene, senzualne oblike. Više ili manje apstrahirajući formu, Hranuelli je u ciklusom Venera dao hommage svojoj nepresušnoj inspiraciji - Willendorfkoj Veneri, ali i nekim umjetnicima poput Constantina Brancusija čije je djelo čvrsta točka uporišta svih njegovih skulptura bilo da se radi o Venerama, Anđelima, Katedralama...
Kao i čuvena prethistorijska Venera tako i ona koju kleše Hranuelli ima u sebi nešto iskonsko što ju čini privlačnom. Savršena na neki način u svom svojem nesavršenstvu, Hranuellijeva Venera je u jednom trenutku počela živjeti nekim svojim životom - od statične, zatvorene mase, postupno se oslobođala i iskoračila svojim volumenom i pokretom u prostor. A kad se činilo da je temu Venera do kraja iscrpio, Hranuelli je zaokrenuo smjer pristupivši joj s dozom humora, poigravajući se s njom i ironizirajući svaku mogućnost da sebe i ono što radi predstavi na pretenciozan način. Venera u Hranuellijevoj novoj interpretaciji postaje lik u vlastitom univerzumu. Ona se vozi na romobilu i motoru te postaje dio priče koja se tek treba ispričati. 

Romina Peritz
Galerija Buljat, 2. - 11. studeni 2013. 
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Male forme koje obrađuje Petar Hranuelli sinonim su za finoću, duhovitost, svježinu i dopadljivost. on je još jedan izdanak bračke klesarske škole koji uistinu znalački pristupa raznim vrstama kamena. Često poseže za stilizacijama ženskog akta, a osobito zanimljivo kombinira mramor i granit. 

Davorin Vujčić
GLIPTOTEKA , Zagreb 2011. 
"Skulptura u kamenu od 1991-2011." 
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Revni klesar i nevjerne Venere

Kako prići figurinama Petra Hranuellija, kako što potpunije doživjeti te ženske aktove, konvencionalno nazvane Venerama?

Osim na uobičajeno kretanje oko objekta, kretanje koje stvara oblike u vizuelnom iskustvu, pozvani smo također da ih okrećemo na dlanu. Da pored promatrača budemo i mjeritelji obujma i njegovatelji površina. Osijetljivim jagodicama prstiju i toplim dlanom obgrljujemo tijela koja uzvraćaju svojom prilagodljivošću i podatnošću. Uzajamno se epiderme tkiva i kamena uvjetuju svojstvenom im taktilnošću. Tako su ti stari oblici-stari po iskonskom prisustvu u čovjekovu stvaralaštvu-uvijek novi ako ih neprestano obogaćuju novi pogledi i dodiri.

Doista, koliko aktova toliko raznovrsnih položaja. Bez ikakve shematičnosti i bez krute egzaktnosti, a samo s osjetilnom gipkošću skromnih plastika u kojima jepomirena suprotstavljenost elementarnog materijala i osmišljenost oblikovanja, Petar stvara tijela osobitih mjera i proporcija. Simetrija je tu izlišna, ali unatoč slobodnom rasporedu masa ili ponekoj snažnijoj torziji, ova torza ipak ne prkose prirodi. Njihova lakoća volumena rezultat je naročita spoja organskih i ujedno apstraktnih formi. U formalnom pogledu te ženske korpuse možemo shvatiti kao sjecišta tokova, kao njihovo nabreklo čvorište, odnosno kao ishodišnu točku daljnjeg razvijanja tih silnica.

Hranuellijeve Venere, te skulpture dlana ( poneka i momačke podlaktice ili djevojačkog krila ), vesele i pune snage, vedre poput jutarnjeg svjetla, životne su i bremenite-pružaju nam se privlačeći namjernika, otvaruju svoju intimu u snažnom plodonosnom ritmu. Ne preostaje nam nego popratiti, likovno pročitati,tu potpunu integraciju njihovih tijela u prostoru osvojenom rastom,stasom i dinamičkimokretom. Oblik je svakako podčinjen materijalu ( tek ponegdje uočavamo suzdržano naneseni pigment ) do stupnja da govorimo o prirodnosti oblika-oblutka; kao da ih je oformila abrazivnost prirodnih sila. Nešto izražajnija prisutnost djelovanja ruke nalazi se na jednoliko i oporo ornamentiranim površinama.

Stilizacijom statue poprimaju karakter simbola,kao da zadobivaju ponešto od božanskih prerogativa. Njihove tipske značajke neizbježno ih povezuju s prethistorijskim Venerama, s magijskim figurama plodnosti. "Sva je u jednoj loptastoj okruglini" - reći će pisac za Willendorfsku Veneru koja je svojom veličinom ( 11 cm) i kompaktnošću drevna sestra malih Hranuellijevih Venera; tek su ove potonje usvojile i nesputani plesni pokret juvenilne napetosti.

Nikola Albaneže
2005. Galerija Arho, Zagreb
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Skulpture raširenog dlana

Anđeli, meleki, leptirice, namiguše, krilate majke, žene, ljepotice, ljubavnice i nevjernice, putene magijske figurice plodnosti i obilja iz pradavne prošlosti, oblikovane u kamenu plemenite strukture, kipara Petra Hranuellija zaokupljaju na više razina i načina. Hranuelli, prije svega, kao kipar zaokupljen je ljepotom oblika, putenošću i podatnošću materijala i materije. S druge strane uživa u negiranju tvrdoće kamena, spoznaji i duhovnosti nevelikih ženskih figurica koje ispunjavaju rašireni dlan i pozivaju nas na dijalog s kamenom, kao što nas i sam Hranuelli poziva da zajedno s njim putujemo njegovim kiparskim iskustvom. Poziva nas da osjetimo težinu i dodir obrađenog hladnog kamena, držimo ga u raširenim dlanovima, dodirujemo sjajne i napete zatvorene površine koje osjetljivim jagodicama prstiju pružaju zadovoljstvo i uživanje pri dodirima kamene površine, uranjanje u dubinu intuitivnog i emocionalnog svijeta spoznaje.

Prije svega, studije su to nagih ženskih tijela, male kamene plastike u kojima Petar Hranuelli u kamenu oblikuje figuru, zaustavlja pokret i iskorak u prostor. Stilizirani ženski akt kao vječna kiparska tema i inspiracija Hranuelliju je istovremeno izazov i izgovor. Izazov oblikovanja jasnih, zatvorenih kiparskih oblika u kojima se smjenjuju fina stilizacija apstrahirajućih formi svedenih na razinu arhetipa, prastari antropomorfni simboli i suvremena duhovitost namjeno zaustavljenog netipičnog i nespretnog pokreta u trenutku u kojem igra oblicima i volumenima zaigranog umjetnika čine sretnim i zabavljaju ga. Zaobljene i senzualne, pune i debele, oble i putene, bujnih bokova i velikih grudi, prignute i propete, zaustavljene u koraku, pokretu ili plesu, sa krilima umjesto glave i lica, vesele i vedre, pune snage i života, Hranuellijeve su namiguše njegovi mali anđeli s dlana koji poput riječnih oblutaka nose svoje zapise pisane u kamenu, ispunjene poštovanjem umjetnika prema materijalu. Proces klesanja, brušenja i poliranja svojih malih bokatih golih teta Petar Hranuelli pretvorio je u igru umjetnika koja je istovremeno i ritual, pradavni sveti čin u kojem iz kamena oslobađa mistična mala bića koja su u njemu bila zarobljena sve do susreta s rukom kipara. U tom trenutku Hranuelli se igra stvoritelja, no istovremeno ostaje bogobojazno biće puno strahopoštovanja prema energiji zemlje zatočenoj u srcu kamena.

Istovremeno, Hranuellijeve male kiparske forme izgovor su za krajnje osobne, intimne razgovore između umjetnika i materijala, jer kamen Petru Hranuelliju nije samo slučajno odabrana materija u kojoj ostvaruje vlastitu ideju. Hranuelli oblikuje u bračkom kamenu, najfinijem crnom granitu i bijelom bračkom mramoru, u plemenitom mramoru iz Carrare traži nježno sive niti vodilje i žile u kojima pronalazi otkucaje bila, kojeg isto tako pronalazi u slučajno nađenom kamenju sa velebitskih gora i ličkih gudura, gustom velebitskom vapnencu smeđesive boje prošaranom bjeličastim i crvenkastim žilicama ili ličkom kamenu sivcu, ali i u litotamnijskom vapnencu litavcu iz kamenoloma Bizek sa obližnje Medvednice. Kiparski majstor Petar Hranuelli u kamenu traži dušu, osluškuje duh i dušu kamena te vodi nijeme i duge razgovore u kojima kamen progovara praiskonskim jezikom Majke Zemlje, najstarijim jezikom stvaranja i oblikovanja, jezikom kojim su u pradavna vremena govorili stari bogovi i demijurzi. Hranuelli je nadasve uspješno oslobodio oblik zarobljen i utopljen u kamen, pri čemu parafraziranje Aristotela nije bogohulno pretjerivanje, zato što je Hranuelli doista, uzastopnim udarcima u površinu kamena, čas snažnim i jakim, a potom opreznim, mekim i laganim, oslobodio svoje male krilate bucke odstranivši suvišnu vanjsku kamenu oblogu. Klesanjem kamena, odlamanjem i oduzimanjem ostvario je volumen i prostor koji su u svom prožimanju i sažimanju na površinu izvukli davno zarobljene oblike, što samom procesu stvaranja daje vid obrednog plesa s kamenom, igru oslobađanja oblika, pokreta i priča zatočenih u samo srce kamena. Figurice Petra Hranuellija mogu se osjetiti, odvagati, odmjeriti i pročitati dodirom ruke, a svakim pomakom motrišta mijenjaju nebrojeno mnogo kompozicija i pokreta. Ovisno o kutu gledanja figurice osvajaju nevelik prostor oko sebe i igraju vilinsku igru zavođenja.

Kiparska duša Petra Hranuellija je stara. Drevna i puna mudrosti i poštovanja prema materijalu i materiji. Umijeću i znanju. Obliku i ideji preuzetoj iz nasljeđa predaka što su na samom početku stvaranja antropomorfnih oblika zaustavljali vrijeme i pokret. Strpljivošću prvih srednjeeuropskih hominida i paleolitskih umjetnika Hranuelli u šamanskom ritualu lomljenja, brušenja i poliranja kamene površine oslobađa figurice svjetlosti pune snage i života što prkose novim tehnologijama i brzim rješenjima. U nesvjesnom mehanizmu preživljavanja Hranuelli poseže za kamenom, živom materijom koja progovara, sluša i poput Duha svetog govori svim jezicima svijeta, najstarijim jezikom Majke Zemlje, titrajima i zračenjima atoma i subatoma što umjetnika čine prvim do demijurga, izvlače na površinu i spašavaju ga od utapanja u osrednjosti, dosjetkama, umjetnosti trenutka i destrukcije, čineći ga tako umjetnikom svijetle strane stvaranja dobre (i vječne) umjetnosti.

Petar Hranuelli još uvijek traga za kamenom mudrosti, oslobađa tragove života zarobljene u kamenu, njegov duh i dušu, individualnost i besmrtnost, naglašava važnost misterija stvaranja, oblikovanja i nastajanja, vezu između zemlje i neba, materije i duha, što u sinergiji stvaranja kamenu udišu misterij života. 

Draženka Jalšić Ernečić, Koprivnica, 03.05.2014.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------



Svevremenska vitalnost

Duhovita nota u ostvarenjima Petra Hranuellija prisutna je od početaka njegova umjetničkog rada. Kako se ne nasmiješiti Veneri na motorinu ili Anđelu na klupi koji, ponekad, može zasjesti na ljuljačku pa ispod neke krošnje i osvijetljen mjesečinom razveseljavati namjernike? A Petrovi su anđeli zapravo prerušene Venere. S dodatkom malenih krila. Za njihova korpulentna tijela to su tek krilca, ali kao da bi – lako nam je zamisliti - i bez njih sva ta ženska bića (premda tobože inkognito prisutna kao Anđeo X) – tako zaobljena, punašna i meka - mogla poletjeti. Uostalom, zar ona nisu već i doletjela u mašti koja je u Petrovim rukama iznašla svoje zahvalno oruđe za utjelovljenje snova?
Taj dojam fizičke lakoće postaje metafora duševne lakoće, opuštenog pristupa životu u kojemu se sve što se prikazuje donosi u svome optimalnom stanju, na vrhuncu životne moći i jedrine, kako nam je predočen Bik u pokretu čiji uvjerljivi napon snage nije sapet nikakvim grčem niti naprezanjem. U sasvim spokojnom i hedonističkom ključu valja pristupiti i Bull Rideru. Kao iskazu vitalnog obilja zbog čega Hranuellija doživljavam kao osobitog tvorca isklesanih panegirika i ditiramba čime slavi veličajnost prirode, radosno slavlje postojanja.
Pa i kada epiderma njegovih bića – primjerice u Velebitske Venere – nije napeta, nego izbrazdana poput presjeka geoloških slojeva, i tada je to tek ornament, nipošto bilo kakvo tragički intonirano očitovanje čovjekove egzistencije. Dakako, umije se Hranuelli poigrati i izrazitije reduciranim, odnosno apstraktnijim formama kao u primjerima Figure I ili Anđela u poletu. Premda su i to radovi nadasve intrigantnoga koncepta i dojmljive izvedbe, naglašenije modernistička po svome karakteru, autorova duboka vokacija uvijek ga iznova odvuče – na sreću i zadovoljstvo zahvalnih promatrača i uživatelja erotskoga plasticiteta - u smjeru arkadijske pjesme i beskonačne plodonosnosti.

Nikola Albaneže, 
30.4.2014. Galerija Zilik, Karlovac
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

VENERE !

Da li nam sam naziv skulpture govori o prirodi radova koje ćemo vidjeti? Da li nam time umjetnik određuje viđeno ili nam samo daje određene asocijacije?
Zašto Venera, zašto ne ljubavnica ili naprosto žena?

Sama skulptura nastaje oblikovanjem volumena. Volumen skulpture doživljavamo ne samo vizualno već i taktilno. Njegovim oblikovanjem umjetnik oblikuje i prostor. Glavni i jedini materijal sa kojim Petar Hranuelli stvara svoje skulpture je kamen, materijal koji ga neraskidivo veže sa porijeklom. Kao kipar i umjetnik formirao se na otoku Braču, mjestu bogate kamenoklesarske tradicije i time za njega odnos prema kamenu ima posebno značenje i čini osobnu prapovijest kao smisao postojanja.

Tematski se okreće vječnom motivu žene/Venere. Podrijetlo je teme u tradiciji, ali način njegove realizacije čini izraz suvremenog. Njegove na prvi pogled
statične kompozicije pažljivim promatranjem i uživljavanjem otkrivaju struju života i energiju koje traju i ponavljaju se. Same figure svojim izrazom tijela pokazuju svoja raspoloženja, jer govor tijela je ovdje primaran. Glave kao neodvojivi vid jedne ljudske, iako u ovom slučaju stilizirane forme, ovdje ne postoje, umjetniku nisu primarne. Skulpture su u potpunosti apersonalne, no samim time nisu nam daleke. Svojom mekoćom boje kao da nas „zovu“ da im se
približimo, dotaknemo i saznamo što nam nude.

Zaokuplja nas i sama površina kamena sa kojom se umjetnik poigrava i istovremeno iskorištava njegova strukturalna svojstva kako bi negirao tvrdoću. Ne postoje pravila, samo umjetnik i djetlo. Odnos kipara prema kamenu zapravo je posebno poglavlje, on mu nije samo odabrani materijal nego ponajprije sinonim za spoznaju kiparstva. Njegove skulpture su istkane kako od tvarnih tako i od materijalno neopipljivih elemenata praznina i sjena, koje im daju naročitu izražajnost, dinamiku i metaforičnost. Umjetnik nije išao u megalomaniju, on ostaje u svom mjerilu, u kojem se u krajnjoj liniji i osjeća najugodnije.
Ono što je svojstveno Hranuellijevim radovima je čistoća i jasnost. On ne teži filozofijama i metafizičkom doživljaju svojih skulptura. On traži i teži onom primarnom i možda najprihvatljivijem doživljaju jednostavnosti. Ponekad je upravo to najteže postići. U tome se nalazi puna ljepota njegovih radova. Petar Hranuelli kao mladi umjetnik svoja nam razmišljanja uspijeva prenijeti na topao i profinjen način čime dokazuje da je uspio dočarati samu svoju prirodu.


Nikolina Mahović
„Venere“ GALERIJA PRICA, 2008.
SAMOBOR
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Javni radovi, nagrade i pohvale

2016. skulptura "Venera s jabukom", visina cca 130cm, drvo, Silandro, Italija
2016. skulptura „Ptica“ visina cca 170 cm – lički kamen, Lovinac
2015. Hostel Sv.Rok,(slika), Sv.Rok
2015. Park skulptura, Schloß Albeck, Sirnitz, Austrija
2015. Muzej anđela, Schloß Albeck, Sirnitz, Austrija

2015. Zlatna kiša, vrt skulptura Palmižana, Zbirka Meneghello

2015. Anđeo na klupi, vrt skulptura Palmižana, Zbirka Meneghello

2014. fundus Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda, Slavonski Brod
2014. fundus DOMA za djecu ZILIK, Karlovac
2013. fundus ZAKLADE OTOKA BRAČA, Supetar
2010. Nagrada za sudjelovanje na IV.MEĐUNARODNOM SIMPOZIJU UMJETNIKA (zlatna plaketa), Antalya - Turska
2010. fundus galerije ZVONIMIR, Zagreb
2009. SPOMEN OBILJEŽJE, javna skulptura, Sekulići, Lovinac
2008. VENERA, javna skulptura, Park Kolakovac, Gospić
2008. fundus galerije Prica, Samobor
2007. Otkupna nagrada VENERE U MEDU, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, Zagreb
2005. fundus DOMA SV.JOSIP, Zagreb
2003. fundus galerije RAZVID, Zaprešić
1994. POHVALA, Klesarske škole Pučišća
1992. KLESARSKO STVARALAŠTVO, Mali Lošinj

Samostalne izložbe 

2016. "Motiv s plaže", galerija Dalmacijaland, Jelsa
2015. “GOLDEN RAIN” , Posjed Meneghello, Palmižana
2015. „Cvjetni Cvjetni“, skulpture u prostoru , Centar Cvjetni, Zagreb
2014. "Dva Petra", Galerija SKUC, Pula, ( P. Dolić & P. Hranuelli )
2014. „Prilike iz Like“, Dom kulture, Lovinac, ( P. Dolić & P. Hranuelli )
2014. ETK Galerija, Ericsson, Zagreb ( M.Stoponja & P.Hranuelli )
2014. "Skulpture", Galerija Zilik, Karlovac
2013. "Život Venere", Galerija Buljat, Zagreb
2013. Centar Cvjetni, Zagreb
2012. Posjed Meneghello, Palmižana
2011. Galerija Bruketa 2, Rijeka
2011. Muzej grada Skradina, Skradin
2010. Galerija Zvonimir, Zagreb
2010. Dvorac Milana Prpića ,EasyART, Oroslavje
2009. Hotel Villa Vilina, Lopud
2009. Galerija Škorpion, Palmižana
2008. Galerija Idealni Grad, Zagreb
2008. Galerija Prica, Samobor
2008. On-line izložba – Galerija Remek-djela 
2008. Hotel Pastura, Postira
2008. Galerija klub Izvor, Supetar
2008. Galerija Citroen, Zagreb
2007. Hotel Dubrovnik, Zagreb 
2007. Prokurative, Split
2007. Galerija Cekao, Zagreb
2007. Volksbank, Zagreb
2006. Bistro Estrada, Zagreb
2005. Galerija Doma sv. Josip, Zagreb
2005. Galerija Arho, Zagreb
2004. Galerija Humanus, Zagreb
2004. Galerija Arho, Zagreb
2004. Caffe bar Galerija, Dubrovnik
2003. Bunić, Dolić, Hranuelli, Galerija Razvid, Zaprešić
2003. Knjižnica Vladimir Nazor, Zagreb
2001. Art-Bar Club, Zagreb
2000. Galerija Brač, Postira
1999. Restoran Galerije Sank, Zagreb
1999. Galerija Idealni grad, Zagreb
1998. Gradska knjižnica Voltino, Zagreb
1998. Caffe bar B7, Zagreb
1995. Art Centar , Zagreb
1994. O.Š. V. Nazor, Postira

Skupne izložbe   

2016. _IL RITORNO ALLA FIGURAZIONE_ (P.Jazvić, M.Grilić, S.Šandrek, P.Hranuelli ), Galerija Ex Fornace, Milano
2016. ZmaJurjevo 2016., Centar mladih Ribnjak, Zagreb
2016. 1.PROLJETNI SALON članova HDLUZagreb, Galerija Sunce, Zagreb
2016. Međunarodna izložba minijatura,Galerija akademije likovnih umjetnosti Sarajevo
2015. SUVREMENA UMJETNOST ( B. Demur, P. Dolić, M. Dujmović Kondres, N. Ivezić, S. Junaković, P. Hranuelli, A. Kajfež, T. Kljaković Braić, E. Feller, M. Lah, J. Knifer, M. Stoponja , J. Stošić, N. Vudrag, J. Vukelić, J. Zanki.), Centar Cvjetni, Zagreb
2015. 2. Likovna kolonija Velebit,Dom kulture, Lovinac
2015. Recentna izložba članova HDLU-a, Galerija HDLU, Zagreb
2015. 18. međunarodna izložba MINIJATURA, VRŠILNICA, Zaprešić
2014. Božićna izložba, Zavičajna galerija Crnobori, Banjole
2014. SLOBODA PTICE – Galerija „trenutak 39“, Zagreb
2014. SKULPTURE ( P.Dolić, P.Hranuelli, V.Staničić, M.Stoponja), Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda, Likovni salon "Vladimir Becić", Slavonski Brod
2014. SUVREMENA SKULPTURA ( V.Bakić, D.Džamonja, M.Lah, M.Stoponja, P.Dolić, I.Fijolić, P.Hranuelli, J.Eterović, D.Jurić), GALERIJA REMEK-DJELA. Zagreb
2013. Međunarodna , ARHEOLOŠKI MUZEJ , Antalya (Turska) 
2013. "Nova aktualizacija", galerija VERNISSAGE, Osijek
2013. Recentna izložba članova HDLU-a, Galerija HDLU, Zagreb
2013. "Pogled unazad", galerija BRUKETA 2, Rijeka
2013. 16. međunarodna izložba MINIJATURA, VRŠILNICA, Zaprešić
2012. Akvareli na skeli, Muzej Matija Skurjeni, Zaprešić
2012. DODIR ANĐELA, Villa Meneghello, Hvar
2012. Recentna izložba članova HDLU-a, Galerija HDLU, Zagreb
2012. Galerija Ciraki, Pož.Art 3, Požega
2012. 15. izložba MINIJATURA, VRŠILNICA, Zaprešić
2011. 14. Godišnja izložba ULSZ–a Muzej Matija Skurjeni, Zaprešić 
2011. Čudesni krajolik, Villa Meneghello, Hvar
2011. 12. saziv likovne kolonije "Fulfinum", Galerija "Vjećnica", Omišalj
2011. GLIPTOTEKA , "Skulptura u kamenu od 1991-2011." , Zagreb
2011. Recentna izložba članova HDLU-a, Galerija HDLU, Zagreb
2011. Škola primijenjenih umjetnosti i dizajna "Izidor Kršnjavi" – pomoc djeci Japana, Zagreb
2011. 14. izložba MINIJATURA, VRŠILNICA, Zaprešić
2010. 13. izložba MINIJATURA, VRŠILNICA, Zaprešić 
2010. Međunarodna , ARHEOLOŠKI MUZEJ , Antalya (Turska) 
2010. XV. međunarodna likovna kolonija STON, Galerija Ston, Ston
2010. Recentna izložba članova HDLU-a, Galerija HDLU, Zagreb
2010. 13. Godišnja izložba ULSZ–a Muzej Matija Skurjeni, Zaprešić 
2009. Drugo lice Ilice, Galerija Pravi put, Zagreb
2009. „Vitalnost humanosti“, Visoka poslovna škola Minerva, Dugopolje
2009. 12. izložba Minijatura, Galerija Vršilnica, Zaprešić
2009. XIV. međunar. lik. kolonija STON, Galerija Ston, Ston
2009. Recentna izložba članova HDLU-a, Galerija HDLU, Zagreb
2009. 12. Godišnja izložba ULSZ–a Muzej Matija Skurjeni, Zaprešić
2009. Akvareli na skeli, Samoborski muzej, Samobor
2009. Akvareli na skeli, Muzej Matija Skurjeni, Zaprešić
2008. 11. Godišnja izložba ULSZ – a, Muzej Matija Skurjeni, Zaprešić
2008. POSAVSKI MUZEJ BREŽICE– Zaprešićki biennale akvarela 2007, Brežice ( Slovenija) 
2008. KULTURNI CENTAR - Zaprešićki biennale akvarela 2007, Szombathely ( Mađarska) 
2008. Grisia 2008, Rovinj
2008. MUZEJ GRADA TROGIRA – Zaprešićki biennale akvarela 2007, Trogir
2008. Recentna izložba članova HDLU-a, Galerija HDLU, Zagreb
2008. Castrum Vallis 44., Galerija Ulika, Bale
2008. Likovna kolonija VELEBIT, Muzej Like, Gospić
2008. 11. izložba minijatura, Vršilnica, Zaprešić
2008. USKRS 2008, Galerija Vladimir Filakovac, Zagreb 
2008. Muzej grada Kaštela - Zaprešićki biennale akvarela 2007, Kaštel Lukšić
2007. 10. Godišnja izložba ULSZ-a, Muzej Matija Skurjeni, Zaprešić
2007. Akvareli na skeli, Samoborski muzej, Samobor
2007. Zaprešićki biennale akvarela, Galerija RAZVID, Zaprešić
2007. 10. izložba minijatura, Vršilnica, Zaprešić
2007. Recentna izložba članova HDLU-a, Galerija HDLU, Zagreb
2006. Gledam AIDS, Galerija likovnih umjetnosti, Osijek
2006. Narodni Savez Njemaca Hrvatske Europski dom, Zagreb
2006. Hrabrost, Galerija Matice Hrvatske, Zagreb
2006. Gledam AIDS, Galerija Kordić, Velika Gorica
2006. Gledam AIDS, Dom kulture Kristalna kocka, Sisak
2006. Recentna izložba članova HDLU-a Galerija HDLU, Zagreb
2006. Gledam AIDS, Salon Becić, Slavonski Brod
2006. Kravate, Gradska loža, Zadar 
2005. Živjeti s AIDS-om, Galerija Camera Obscura, Rijeka
2005. Gledam AIDS, XV. Gimnazija, Zagreb
2005. XL. Ličko anale, Muzej Like, Gospić
2005. Kravate, Muzej Grada, Vinkovci
2005. Kravate, Galerija Mala, Zagreb
2005. Kravate, Dubrovačka kuća, Dubrovnik
2005. Galerija Kristofor Stanković, Zagreb
2005. Maestral, Split
2005. Narodni Savez Njemaca, Zagreb
2004. 3. hrvatski trijenale akvarela, Galerija Zvonimir, Zagreb
2004. 3 .hrvatski trijenale akvarela, Galerija Umjetnina, Slavonski Brod
2004. 3. hrvatski trijenale akvarela, Galerija Vjekoslav Karas, Karlovac
2003. Galerija Kristofor Stanković, Zagreb
2003. JESEN 02, Sv.Martin pod Okićem
2002. 3.hrvatski trijenale crteža, Klovićevi dvori, Zagreb
2002. JESEN 01, Sv.Martin pod Okićem
1997. ERICSSON, Zagreb
1993. O.Š. V. NAZOR, Postira

Likovne kolonije

2016. Akvarelistička kolonija Sava, 37. saziv, Slavonski Brod
2016. 1. međunarodni simpozij, Silandro, Italija
2016. 3. Likovna kolonija Velebit, Lovinac
2016. Paunovac, Zagreb
2015. 2. Likovna kolonija Velebit, Lovinac
2015. 5. međunarodni kiparski simpozij, Schloß Albeck, Sirnitz, Austrija
2015. Paunovac, Zagreb
2014. 3. Likovna kolonija HKLD-a, Zagreb
2014. Paunovac, Zagreb
2014. 41. ZIMSKA LIKOVNA KOLONIJA ZILIK, Karlovac
2013. Paunovac, Zagreb
2013. XIV. Likovna kolonija, Prekrižje. Zagreb
2012. VII.likovna kolonija, SLAVA RAŠKAJ – Nazorova, Zagreb
2012. XII. Likovna kolonija Alilovci 2012.
2012. Paunovac, Zagreb
2012. XIII. Likovna kolonija, Prekrižje. Zagreb
2011. XI. Likovna kolonija Alilovci 2011.
2011. Likovna kolonija "Fulfinum" , Omišalj
2011. Paunovac, Zagreb
2011. Četvrta likovna kolonija, o.š. Nad Lipom, Zagreb 
2010. Sloboština, Zagreb
2010. Treća likovna kolonija, o.š. Nad Lipom, Zagreb 
2010. Paunovac, Zagreb
2010. Međunarodna kolonija, Anatalya ( Turska)
2010. Zvonimirovi dani 2010., Knin
2010. XV. Međunarodna likovna kolonija STON, Ston 
2010. X. Likovna kolonija Alilovci 2010.
2009. Druga likovna kolonija – Osnovna škola NAD LIPOM, Zagreb 
2009. Akvareli na skeli, Zaprešić
2009. XIV. Međunarodna likovna kolonija STON, Ston
2009. X. Likovna stvaraonica, Prekrižje, Zagreb
2008. Likovna radionica ZAPREŠIĆ 08, Zaprešić
2008. IX. Likovna stvaraonica, Prekrižje 
2008. Kačan, Dolić, Pašalić, Hranuelli, Gospić
2008. ZVONIMIROVI DANI 2008, Knin
2008. 1. Likovna kolonija Velebit, Lovinac
2008. PAUNOVAC, Zagreb
2007. PREKRIŽJE, Gornje Prekrižje, Zagreb
2007. ArtiKA, Karlovac
2007. 3. ljetna likovna radionica MORE, Rab
2007. AKVAREL NA SKELI, Zaprešić
2007. PAUNOVAC, Zagreb
2007. SLAVA RAŠKAJ – Nazorova, Zagreb
2007. SLOBOŠTINA, Zagreb
2006. SLOBOŠTINA, Zagreb
2006. SLAVA RAŠKAJ – Nazorova, Zagreb
2006. KIPARSKA KOLONIJA, „Blažene Marije Propetog“, Novska
2006. PREKRIŽJE, Gornje Prekrižje, Zagreb
2005. MAESTRAL, Split
2005. SLOBOŠTINA, Zagreb
2005. SLAVA RAŠKAJ – Nazorova, Zagreb
2005. PAUNOVAC, Zagreb
2005. PREKRIŽJE, Gornje Prekrižje, Zagreb
2003. PAUNOVAC, Zagreb
2003.JESEN 03, Sv. Martin pod Okićem 
2002. JESEN 02, Sv.Martin pod Okićem
2001. JESEN 01, Sv.Martin pod Okićem

Kontakt  

PETAR HRANUELLI 

atelje: Stenjevečka ulica 1, 10090 Zagreb , Hrvatska

HR 00385 98 9209 448 
HR 00385 95 8623 324

http://www.petarhranuelli.com/

likovni.umjetnik@gmail.com
petar.hranuelli@zg.t-com.hr